*UZIMANJE UZORKA ZEMLJIŠTA ZA LABORATORIJSKO ISTRAŽIVANJE
 
Da bi se utvrdile osobine nekog zemljišta, prvo se na terenu otvara pedološki profil, da bi se iz više horizonata uzeli uzorci.
Pedološki profil se otvara tako što se iskopa rupa vertikalno na dole u koju čovrk može nesmetano da uđe. Jedna ivica se izravna kako bi se mogli odrediti slojevi zemljišta.
Od toga kakva istraživanja vršimo, zavisi koliko ćemo uzoraka i na koji način uzeti sa terena.
 
Nenarušeno stanje zemljišta
Za određivanje količine pora u zemljištu gde je jako bitno da se ne naruše fizičke osobine i prirodna poroznost, neophodno je uzeti uzorak u nenarušenom stanju.
Za to se koriste cilindri po Kopeckom.
Cilindri po Kopeckom su metalne cevi,određene zapremine uglavnom ( 100 sm3 i 1000 cm3) koji na jednoj strani imaju oštru ivicu koja služi da cilindar lakše prolazi kroz zemljište. Cilindri sa obe strane imaju svoj poklopac i mrežicu odgovarajućeg prečnika. Kada se uzima uzorak, cilindar se svojom oštrom ivicom postavi ka zemljištu i odozgo lagano čekićem udara da porđe kroz zemlju,zatim se opkopa zemlja oko cilindra da bi se uzorak mogao lakše odvojiti. Sa obe strane cilindra se izravna uzorak i poklopi mrežicom i poklopcem.
Zatim se cilindri obeležavaju i pakuju u poseban kofer koji je napravljen tako da cilindri u njemu ne mogu da se pomeraju i na taj način naruše prirodno stanje zemljišta.
 
Narušeno stanje zemljišta
Kada se ispituju fizičke, hemijske i biološke osobine koje nisu direktno vezane za poroznost zemljišta, uzorak se može uzeti u narušenom stanju.
Uzorci se uzimaju iz svih horizonaza, tako što se ašovčićem zagrebe zemlja odozdo na gore pa se zemlja nakupljena na ašovu sipa u platnene kese.
U kesu se zatim stavlja papir sa podacima o lokalitetu, broju uzorka sa tog lokaliteta, dubina sa koje je uzet uzorak i datum.
Tako uzeti uzorci se otpremaju u laboratoriju gde je potrebno dovesti ih u stanje pogodno za dalje ispitivanje.
 
Pripremanje uzorka
Sušenje uzorka:
Uzorak se ostavlja u prostoriju zaštićenu od uticaja prašine i raznih gasova, na sobnoj temperaturi od 20 do 30 stepeni Celzijusa.
Sušenjem uzorka na ovaj način dobija se vazdušno suvi uzorak.
 
Uzimanje srednje probe:
Meša se zemlja i odbacuje se višak.
pedologija
Sitnjenje i prosejavanje uzorka:
Uzorak se prosejava na granulaciju do 2mm, pomoću sita a sve što je krupnije od 2mm je skelet.
Skeletno zemljište je ono koje sadrži preko 50% skeleta.
Skeletoidno 25 – 50% skeleta.
Skladištenje uzorka:
Uzorak se čuva u papirnim kesama ili u zatamnjenim staklenim teglama
 
 

ISTRAŽIVANJE FIZIČKIH OSOBINA ZEMNJIŠTA U LABORATORIJI

 
Higroskopna voda:
Higroskopna voda je oblik vode u zemljištu, koja se vezuje za površinu koloidnih čestica zemljišta
Koloidi su spljošteni, negativno naelektrisani, privlače molekule vode.
koloidna_voda
Higroskopna voda, u zenljištu se kreće u gasoviton stanju.
Kada temperatura raste, molekuli higroskopne vode se odvajaju od koloida i isparavaju u atmosferu.
*Količina higroskopne vode se izražava u procentima.
Ona zavisi od:
1) temperature i relativne vlage
2) vrste i kolišine koloida u zenljištu
 
H – HIGROSKOPNA VODA
a – TEŽINA VEGIGLASA
 
*TAČNOST SE IZRAŽAVA U 4 DECIMALE.
Postupak za određivanje
Zapiše se težina vegiglasa (A = 33.9270g)
a+10 grama zemlje.
Suši se 6 – 8h na 105 stepeni Celzijusa, zatim se uzorak stavlja u egzikator, ponovo semeri težina.
To se ponavlja dok se u dva uzastopna merenja ne dobije ista tešina.
Dobijena težina se obeležava sa (s)
Razlika u težini pre i posle sušenja (S – d) je količina higroskopne vode.
1g = 100cg = 1000mg
što znači da je
1mg = 0.01cg = 0.001g
 
Vodni kapacitet:
Vodni kapacitet je ukupna količina vode, koju zemljište može da primi,zadrži i otpusti, nezavisno od sile zemljine teže.
– momentalna vlažnost (MOV)
– kapilarni vodni kapacitet (KVK)
– poljski vodni kapacitet (PVK)
– korisni vodni kapacitet (OVK)
– maksimalni vodni kapacitet (MAXVK)
– kišni vodni kapacitet (KiVK)
vrednosti se izražavaju u procentima
 
Momentalni kapacitet je vodni kapacitet zemljišta, u momentu određivanja.
– Uzorak se uzima u cilindar po Popecku, meri se i dobijamo veličinu (TMV) u gramima. Uzorak sušimo na 105 stepeni Celzijusa, da bi smo dobili apsolutno suvi uzorak. Na osnovu razlike u težini uzorka i apsolutno suvog uzorka dobijamo podatak koliki je „momentalni kapacitet“
Kapilarni vodni kapacitet predstavlja zemljište kada su sve pore zemljišta ispunjene vodom.
(KVK)= kapilarna poroznost
Postupak određivanja(KVK)
U petri šolju se stavi plastična pločica obavijena filter papirom. U posudu se sipa voda da ne prekriva gornji deo ploče, na koju se stavi cilindar. Cilindar se ostavlja da donjim delom upija vodu, sve dok se na površini ne pojave kapljice, što znači da su pore zasićene vodom. Cilindar se zatim obriše i meri. Obeleži se sa (TAV)- težina uzorka zasićenog vodom. Zatim se cilindar sa zemljom suši do apsolutno suvog stanja. To se obeležava sa Ts.
(KVK) se izražava u procentima a izračunava se preko jednaljine
 
Poljski vodni kapacitet (PVK) je ona količina vode koja se nalazi u zemljištu posle dužeg padanja kiše ili obilnog zalivanja.
Postupak za određivanje (PVK):
Izvesno vreme posle padavina, kada otekne gravitaciona voda otvara se pedološki profil i uzimaju se uzorci u cilindre po Kopeckom. Određuje se momentalna vlaga koja je jednaka PVK.
PVK se izračunava u procentima.
 
Korisni vodni kapacitet
Je ukupna količina vode dostupne biljkama
Određuje se računanjem Kovk = pvk – mv (%)
 
Maksimalni vodni kapacitet
Zemljište ispunjeno do maksimalnog vodnog kapaciteta kada su sve pore iz šupljine ispunjene vodom. U takvim slučajevima zemljište nema vazduha pa dolazi do nepovoljnog uticaja na rast korena biljke
 
Kišni vodni kapacitet
Je kapacitet zemljišta izražen u milimetrima vodenog taloga 1ml taloga = 1l / m2
 

Autor: Radivoje Bulatović