Da bi se ostvarila dobra produktivnost u biljnoj proizvodnji, pored hranljivih sastojaka, svetlosti i mikroklome, najveću ulogu ina sastav supstrata u kome se razvija korenov sistem.
Dobar odnos pora ispunjenih vazduhom i vodenom parom, kao i čvrste materije koja stabilizuje biljku, glavni su preduslov za lagani prodor korena, uvećavanje njegove ukupne površine i dobru ishranu celog organizma biljke.
Biljka koja se gaji na laganim supstratima, manje energije koristi za prodor korena kroz podlogu pa samim tim bolje napreduje što se na kraju može videti i kod nadzemnog i kod podzemnog dela.
U potrazi za najboljim odnosom vodnog i vazdušnog režima u supstratu, uzgajivači se poslednjih godina sve više opredeljuju za kamenu vunu.

Kamena vuna je po prirodi sterilan supstrat nastao na visokim temperaturama, obradom kamena. Njena struktura je nalik na vatu a može biti tvrdo ili mekše presovana. Ima sposobnost dobrog zadržavanja vlage ali i vazduha između svojih vlakana što je kako prema već rečenom idealan supstrat za razvoj korena.
Kamena vuna danas ima primenu u ožilištima, u sejalištima, u hidroponskoj proizvodnji biljaka, za šta je oblikom prilagodjena od strane proizvođača pa do korisnika dolazi u vidu mini saksijica, tabli sa izrezima i rupama za seme odnosno reznice. U tom slučaju se moraju dodavati hranljivi rastvori koji čine osnov ishrane biljaka, imajući u vidu da sama kamena vuna ne sadrži nutrijente.
GRANULE OD KAMENE VUNE
Sitno seckana kamena vuna ili posebno oblikovan granulat, nalazi primenu u popravljanju mehaničkog sastava zemljišta. Granulat se meša sa postojećim supstratom za ispunu saksija ili direktno u bašti kako bi se uneo vazduh i napravile pore pogodne za razvoj korena.
Autor: Radivoje Bulatović
Dipl. Inž. šumarstava, oblast pejzažna arhitektura i hortikultura.