Mnogi od nas koji žive u stanovima pred svaku zimu suočavaju se sa istim problemom – kako pronaći mesto svim dugogodišnjim biljkama kojima je potrebno toplo mesto preko zime, i održati ih zdravim do proleća? Koliko ste se samo puta lišili mnogog cveća samo zbog nedostatka prostora u stanu?
Beograđanka Dragana Manojlović, dugogodišnji novinar i pisac, i sama je imala ovakav problem, a onda je, kao strasni ljubitelj cveća odlučila da svoje saksije ukrasi raznim vrstama cveća i da u njih uklopi i drvene detalje, poput vodenica, vetrenjača, koliba, mostića, kućica za ptice, bunara…
– Na taj način sam uspela da sačuvam svoje najdraže vrste cveća, ali i da na malom prostoru, dekorišem grasonjeru u kojoj živim. Vremenom, ukrašavanje i izrada ovih mini bašti postao je hobi, pa sada izrađujem minijature svojim prijateljima, i svima koji ih žele – kaže ova urbana baštovanka.
Ona objašnjava da su mini bašte koje izrađuje spoj urbanog baštovanstva, ali i očuvanja tradicije, jer su u njima verni drveni detalji, kao preslikani iz srpskih sela – poput vodenica, bunara i koliba…
– Mini bašte su dekorativne, ali i edukativne. Prijateljima sam ih pravila zbog njihove dece, koja vole da se igraju sa njima. Roditelji kažu da razvijaju kreativnost, ljubav i odgovornost dece prema prirodi i cveću, ali ih podstiču i da više nauče o srpskoj tradiciji i starim zanatima – kaže ova baštovanka sa asfalta.
Zanimljivo je da su ove mini bašte našle mesto i u kancelarijama njenih prijatelja:
– Zbog izuzetne dekortivnosti, mogu zaista da krase i radni prostor, a poznato je lekovito i antistresno dejstvo biljaka, posebno u sumanutom gradskom tempu. Inače, uvek se trudim da u mini bašte uklopim one biljke koje mogu da žive u zajedništvu, ne ugrožavajući jedna drugu, ali i da onima za koje ih radim, olakšam njihovo održavanje u zatvorenom prostoru, pa su mnoge ukrašene kamenčićima – zaključuje Dragana Manojlović.