Krovni vrtovi štede energiju

 To je prva, ali ne i poslednja prednost zelenih oaza. Za današnjicu zeleni krovovi su možda „novotarija“, ali oni su prisutni još od kamenog doba, kada su u zajednicama domovi pokrivani busenjem i rastinjem iz okruženja. Danas je to rastući urbani trend u gradovima širom sveta, inspirisan željom za kvalitetnijim okruženjem i novčanim uštedama.

Kako i gde je počelo „preko bare“

Zgrada Gradske skupštine Čikaga koja je sagrađena 1911. godine na 11 spratova krije na krovu jedan potpuno drugačiji- zeleni svet. Na površini od  2.100 kvadratnih metara, 2001. godine napravljen je prvi zeleni krov Čikaga, koji je danas mesto gde živi više od 20.000 biljaka. Kineski Šangaj dobio  je 1,45 miliona kvadratnih metara zelenih površina na krovovima zahvaljujući gradskoj finansijskoj podršci.  Subvencije su omogućile „nicanje“ zelenih krovova i u Minhenu i Štutgartu, Lincu i Beču, Amsterdamu, Hagu, Roterdamu.  U Singapuru su ozelenjeni krovovi na 500 zgrada, što je jednako površini od 84 fudbalska terena. U Torontu je sada, novom zakonskom regulativom, potrebno da sve nove zgrade koje zauzimaju prostor od najmanje 2.000 kvadrata imaju zelene krovove.

Zbog čega su važni zeleni krovovi

Zeleni krovovi doprinose biološkoj raznovrsnosti, jer pružaju staništa za ptice, životinje i biljke. Zatim, pomažu da se veće količine kišnice apsorbuju na održiv način, od 50 do 80% godišnjih padavina, što umanjuje pritisak na kanalizaciju i smanjuje rizik od poplava. Zeleni krovovi apsorbuju ugljen- dioksid, održavaju zgrade i vazduh svežijim tokom letnjih vrućina i umanjuju efekat takozvanih urbanih toplotnih ostrva. Zbog toga je prvi primer u Čikagu bio inspiracija da za narednih 13 godina u tom gradu bude formirano čak 360 zelenih krovova, uključujući i Milenijum park od neverovatnih 9,7 hektara, napravljen na krovu parking garaže, koja ima mesta za 2.200 automobila.

Zeleni krovovi menjaju drvorede

Dobra vest za sve nas je da ovaj trend dolazi i u Srbiju. Zeleni krovovi se preporučuju pre svega kao dobri izolatori i zbog mogućnosti da ublaže ekstremne vremenske uslove. Primera radi, letnje temperature na standardnim krovovima mogu da dostignu i do 65 stepeni Celzijusa. Zeleni krovovi  ih ohlade za čitavih 15, pa i 17 stepeni. Time se potrošnja energije za klimatizaciju i zagrevanje smanjuje i do 75 odsto. Računi, takođe. Kada se upoređuje efikasnost zelenog krova, oni su odmah iza efekta drvoreda u gradovima.

Za formiranje zelenog krova važno je znati nekoliko osnovnih pravila- dobro uraditi drenažni sloj i izolaciju.  Postoje tri tipa zelenih krovova.

Kako stići do zelenih krovova?

Ukoliko imate želju ili razmišljate da formirate zeleni krov na svojoj zgradi, hotelu, industrijskom  ili investicionom objektu, garaži, seoskoj kući, ali vas muče nedoumice ili strahovi, bezbednost, efikasnost, troškovi- kontaktirajte nas ili pogledajte više detalje na stranici ZELENI KROVOVI . U opuštenom razgovoru naći ćemo najbolje rešenje, kako bi zeleni krov dobio mesto koje zaslužuje!