Često se postavlja pitanje visine trave i da li postoji trava koju ne moramo kositi.

Zavisno od namene površine, trava može biti prizemno održavana ili se može tolerisati određena visina.
Površine poput parkova i dvorišta, svakako zahtevaju travnjake koji će biti redovno održavani i košeni ali voćnjaci i druge zelene površine gde se nastoji uspostavljane vegetacionog pokrivača radi smanjenja erozije i pucanja zemlje prilikom suše ili zaštite zemljišta od pregrevanja, mogu tolerisati i nešto više trave.
Ove površine često nije isplativo kositi više puta godišnje pa je odabir nešto nižih i manje bijnih trava pravo rešenje. 

Pored nižih trava, prihvatljivo je ove površine „zatraviti“ i biljkama sličnim travi poput bele i crvene deteline.

Niske vrste trava

Trave koje dolaze u travnim smešama za sunčane ili senovite terene, uglavnom sadrže kombinaciju više i manje bujnih vrsta ali ako želimo izbeći da nam trava raste preko određene visine, poželjno je znati koje to vrste rastu do kojih visina.

  1. Lolium perenne – (20-40 cm). Teško podnosi sušu, podnosi gaženje i nisko košenje.
  2. Poa trivialis – visine 20-30 cm. Teško podnosi suve terene i duže suše. Traži vlagu, a može da uspeva i na poplavnim i močvarnim zemljištima.
  3. Poa annua – visine oko 20 cm, raste do 4000 mnv.
  4. Festuca rubra – visine do 50 cm.
  5. Cynodon dactylon – visoka do 30 cm. Traži osunčane položaje, može da podnese duže plavljenje.

Pored ovih trava zanimljivo je spomenuti i ukrasnu travu Festuca glauca, koja formira niske jastučaste grupacije do 20 santimetara visine.
Ova biljka raste na sunčanim i polusenovitim mestima, dobro podnosi sušu.

 

Biljke koje nisu trave a mogu se koristiti kao pokrivači tla.

Bela detelina – Trifolium repens

Bela detelina ima značajnu ulogu u voćnjacima I na površinama gde se želi smanjiti broj košenja a ujedno “zatravljivanjem” postižemo zaštitu tla od isušivanja, pregrevanja, pucanja I erozije.
Bela detelina je niska perena razgranata je I niskog rasta.
Kada se uspostavi vegetacioni pokrivač sa ovom biljkom, sprčava nekontrolisano nicanje drugih korova. Deteline su dobri azotofiksatori pa se njihova primena preporučuje na raznim zelenim površinama.

 Dihondra – Dichondra repens

Dihondra je takođe biljka, perena, koja ne pripada pravim travama ali se njena zelena masa često koristi kao zamena za dravnjak.
Ova otporna biljka, puže po zemlji I pretpliće se u gustu strukturu širokolisnih zelenih biljaka.
Dihondra je veoma niska, ne prelazi svega par santimetara pa ne zahteva košenje.

Sedum akre – Sedum acre

Rod seduma svakako ne pripada travama ali je specifičan po svojoj otpornosti na sušu, a najčešće je niskog habitusa, koji dobro pokriva tlo.

Sedum akre nam je izuzetno značajan zbog svoje niske, veoma razgranate, guste strukture, sitnih igličastih listova, što ga čini fenomenalnom zamenom za travnjak koji se može primenjivati u malim dvorištima.

Da li je Sedum acre „trava“ koja se ne mora kositi?

Kada bismo birali favorita kome je namena pokrivanje tla poput košenih, negovanih travnjaka, a da mu pritom nije potrebno košenje, svakako bismo se odlučili za ovaj niski zimzeleni sedum.
Iako ne pripada travama, Sedum akre, može ponosno nositi ulogu koju trave imaju u vrtu ili na krovu, sa tim da njegova veličina nikada ne prelazi 4-5 santimetara, osim u periodu cvetanja kada se na vrhovima stabljika pojavljuju sitni žuti cvetovi a biljka se blago izdužuje.

Savet je da se nakon cvetanja sedum akre pokosi kosačicom na 3-4cm kako bi se otklonili precvetali cvetovi i kako bi se površina izjednačila.

Nakon košenja, ova biljka će se još intenzivnije raširiti.

Pored sedum akre-a, još jedan sedum može kvalitetno pokrivati tlo a nije mu potrebno košene.
To je Sedum album.
Ova biljka nije cele godine zelena, već u rano proleće i u periodu suše poprima koralno-crvenu boju lista.