Goji, godži ili Lat: Lycium barbarum je višegodišnja žbunasta, visokorodna biljka bujnog rasta.
Poreklom je sa Tibeta a najveće plantaže se nalaze u Kini.
Iako u Evropi do skoro jedva poznata, u Aziji se gajila mnogo godina unazad.
Plodove ove biljke nazivaju i crvenim dijamantom zbog njihove visoke nutritivne i lekovite vrednosti.
Konzumacijom svega 10-30 grama ploda dnevno, popravlja se opšte stanje organizma, poboljšava prokrvljenost perifernih krvnih sudova i transport kiseonika kroz krvne sudove, pomaže kod upale zglobova, smanjuje krvni pritisak, blagotvorno deluje na kožu, srce, prostatu, popravlja vid… Godzi bobice zauzimaju drugo mesto na ORAC listi najznačajnijih antioksidanasa. Prvo mesto na ovoj listi zauzima njihov rođak crne boje Lycium ruthenicum.
 
Ovaj listopadni grm, poraste 1,5 – 2m u visinu. Plodovi sazrevaju u septembru i oktobru mesecu a prinos kod odrasle biljke može biti preko 5 kg svežeg odnosno preko 1kg suvog ploda. U Srbiji 2015-e godine, suvi plod godzija je koštao 3.500 – 4.000 dinara a u Nemačkoj (zemlji koja najviše uvozi godži) je ta cena duplo veća. Ove brojke govore da je godži vrsta u ekspanziji i da danas nalazi veliki broj konzumenata kod nas i u svetu pa proizvodnja ne može da prati veliku potražnju.
Ukus sveže bobice nikako se ne može nazvati primamljivim. Sočna bobica sadrži malo šećera i blago je ljuta. Nasuprot tome slatko od godzija ima puno sličnosti sa kupinom, pogodan je za sokove, voćne miksove, sladolede a često se konzumira i kao suvi plod. Zbog svog blagotvornog dejstva na kožu sve češći je dodatak kozmetičkih preparata.
Bilo je pokušaja u Srbiji da se ova biljka anatemiše i proglasi „rasadničarskom prevarom“ ali sama činjenica da je u celom svetu vrlo visoka cena ovih plodova kao i to da je Nemačka najveći uvoznik njenih plodova neoborii su argumenti u korist godžija jer se zna sa koliko ozbiljnosti to društvo pristupa svemu što uvozi i konzumira.