Urtica dioica L. – Kopriva
Familija Urticaceae
Ostali narodni nazivi: žara
Morfološki opis: Višegodišnja zeljasta biljka, 30-150 cm. visoka. Stablo uspravno, četvorostrano, pokriveno sa kratkim čekinjama ili sa dugačkim žarnim dlakama. Listovi naspramno postavljeni ili vrlo retko po tri lista u pršljenu, jajastog ili lancetastog oblika, po obodu grubo testerasto nazubljeni, dlakavi. Cvetno stablo nosi samo muške ili samo ženske cvetove. Muške cvasti su uspravne, ženske su duže i obično vise. Cveta od juna do novembra.
Životna forma: Hemikriptofita
Stanište: Raste oko kuća, na livadama, duž rečnih dolina, oko puteva, na vlažnim staništima, na šumskim sečinama i napuštenim dvorištima.
Biljnogeografska pripadnost: Evroazijski florni element
Način prikupljanja i sušenja: Bere se mlad, zdrav i razvijen list ili se odsecaju samo vršni delovi biljke u cvetu sa stabljikom koja ne sme biti deblja od 3mm. Suši se u tankom sloju, u hladu i na promaji, pazeći da list sačuna prirodnu zelenu boju. Koren se vadi i suši na suncu.
Vreme prikupljanja: Listovi za vreme cvetanja biljke. Koren u jesen ili u rano proleće.
Lekoviti sastojci i način upotrebe: List sadrži hlorofile, karotenoide, vitamine, triterpene, sterole, mineralne soli, razne organske kiseline, tanine i dr. U korenu ima tanina i drugih sastojaka.
-Upotrebljava se za ishranu, kao spanać i podržava srolicu. Isceđen sok koristi se kao stiptičan lek, protiv reumatizma, bolesti bubrega, hroničnog katara pluća, žutice i hroničnih bolesti kože, protiv skorašnjih rana. Sok od koprive ima jako delovanje kao lek koji sužava krvne sudove. Čaj ili alkoholni ekstrakt koriste se za porast kose, protiv opadanja kose i protiv peruti. Čaj, sok sirup i ekstrakt koprive koriste se kao sredstvo za jačanje, protiv malokrvnosti, žutice, kamena u bešici, za grgljanje i ispiranje usta, protiv angine i upale desni.