Izrada zelenih krovnih vrtova 

Kada me neko pozove sa željom da napravi zeleni krovni vrt, obično je prvo pitanje „koliko to košta“? Odgovor ću dati na kraju ali pre svega želim da Vas upoznam sa vrstama zelenih krovova odnosno krovnih vrtova i načinima njihove izgradnje. Drugo pitanje je obično „koliko je potrebno održavanja za zeleni krovni vrt“? I na drugo pitanje moram odgovoriti sa „ZAVISI“. Prvo pitanje koje bih postavio kao projektant glasi „da li tek planirate izgradnju objekta ili krovni vrt želite na već postojećem objektu“? Od toga može mnogo zavisiti mogućnot izrade jer statika je ta koja diktira mogućnost nanošenja zemljišnog sloja.

Zeleni krovovi se dele na intenzivne, poluintenzivne i ekstenzivne:

INTENZIVNI KROVNI VRT

– Površine sa supstratom preko 40cm, gde se sade biljke kojima je potrebno redovno održavanje a deo ili celu površinu, stanari mogu koristiti za svakodnevno uživanje, igru, druženje… Praktično intenzivni krovni vrt se gotovo ne razlikuje od dvorišnih vrtova. Ovi vrtovi se najčešće planiraju još u projektu objekta kako bi njegova nosivost bila dovoljna da podnese povećano opterećenje. U nekim slučajevima, statičar naknadnim proverama može utvrditi da je na već postojećem objektu ili nekom njegovom delu moguće postaviti i intenzivni krovni vrt.

POLUINTENZIVNI KROVNI VRT

– Ova vrsta krovnih vrtova se najčešće izvodi na već postojećim objektima kao zamensko rešenje za intenzivne a njihova karakteristika je nešto tanji zemljišni sloj što ograničava mogućnost neprestalnog korišćenja, sužava izbor biljaka ali opet uz malo veštine ispunjava skoro sve što želimo od jednog krovnog vrta.

EKSTENZIVNI KROVNI VRT

– Nemaju potrebu za održavanjem ili imaju vrlo malu potrebu, obzirom da se od biljaka najčešće koriste sedumi koji rastu na tankom zemljišnom supstratu, ne traže puno prihrane i uspevaju u ekstremnim vremenskim prilikama. Važno je napomenuti da skoro svaki krov može podneti teret ekstenzivnog krovnog vrta ali je opet potrebno konsultovati se sa statičarom pre početka radova.
Uloga ovakvih vrtova je isključivo da ostvari energetsku efikasnost i vrati prirodi površinu oduzetu gradnjom. Ali to nije malo! Energetska efikasnost se podiže na veoma visok nivo, imajući u vidu da ni jedan veštački materijal ne može sam sebe da hladi kao što to može biljka.   Ekološki svesni graditelji, sve više prihvataju principe zelene gradnje koja podrazumeva i ovakve poduhvate.
Krovni vrt postaje neophodnost a ne samo pomodarstvo.

Sad kada smo definisali vrste krovnih vrtova i pod kakvim uslovima se mogu postaviti, možemo preći na sledeće pitanje a to je pitanje dizajna i funkcije.
Sagledavši statički proračun, projektant određuje tačke gde se mogu rasporediti veći ili manji tereti i u tome je praktično jedna od dve razlike u odnosu na projektovanje dvorišnog vrta.
Sledi detaljan plan kretanja, sadržaja, oblikovanje terena, ucrtavanje trase eventualnih ivičnjaka, staza, i vrtnog mobilijara.

Druga ograničavajuća okolnost može biti izbor vrsta zbog visine habitusa i dubine korenovog sistema, mada kod intenzivnih krovnih vrtova može biti dozvoljen neograničen zemljišni sloj pa time i visoko drveće. Primer je krovni vrt na pjaceti u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu ispred šoping centra „Rajićeva“, koji je firma „Živeti sa biljkama“ izvela 2017. godine. Statičar nam je u ovom slučaju odobrio zemljišni sloj od preko jednog metra kako bismo mogli posaditi drvoredne sadnice crvenog američkog hrasta (Qercus rubra).

Treće najčešće postavljeno pitanje je pitanje hidroizolacije zbog bojazni da će u nekom trenutku popustiti. Naprotiv, Zemlja i biljke štite hidroizolaciju od mraza, UV zračenja, visokih temperatura i fizičkih oštećenja. Na taj način, izolacija ima tri do četiri puta duži životni vek od nezaštićene hidroizolacije na ravnim krovovima.

ŠTA JE ISPOD ZEMLjE?

Preko ravne ploče, postavlja se višeslojna hidroizolacija a preko nje specijalna tkanina (geotekstil). Kako bi se obezbedilo nesmetano oticanje vode, cela površina se pokriva drenažno-akumulacionim panelima. Uloga ovih panela je višestruka, pre svega, konstruisani su tako da zadržavaju određenu količinu vode, koja kasnije isparavanjem ulazi u zemlju i biva dostupna biljkama nakon kondenzacije. Time se ostvaruje i princip zadržavanja padavinskih voda radi povećavanja vlažnosti vazduha i uspostavljanja kvalitetnije mikroklime. Druga uloga je da kroz kolonadu između takozvanih čepova sprovedu višak vode do rigole. Treća uloga, takođe važna je provetravanje.

Preko drenažnih, odnosno drenažno-akumulacionih panela, dolazi sloj ispranog rečnog oblutka koji vrši prvo odvajanje vode od zemljišnog sloja.
Sama granična linija između zemlje i drenažnog kamena uspostavlja se pomoću specijalnog, filtracionog geotekstila, na koji se nasipa zemlja.

ZEMLJIŠNI SUPSTRAT ZA KROVNE VRTOVE

Postoje razni laki supstrati za krovne vrtove ali je njihova cena uglavnom neopravdano visoka. Dobra alternativa koju smo napravili je kombinacija treseta, peska, humusne zemlje i perlita,  a koju većinski obezbeđujemo od domaćih proizvođača. Ovakav supstrat je u isto vreme lak i hranljiv a pritom dobro vezuje biljku za tlo.

Kada je reč o ceni, cena krovnog vrta takođe zavisi od puno faktora a medju njima izdvajamo sledeće:

  • Izbor namene  (intentivni, poluintenzivni, ekstenzivni)
  • Debljina zemljišnog sloja
  • Način prenošenja zemlje do radne površine
  • Vrsta drenažnog panela
  • Izbor biljaka
  • Dodatna oprema

O cenama materijala koji se ugrađuju, možete više pročitati na stranici

https://zivetisabiljkama.net/cenovnik/